Vijesti

Posebno nas veseli veliki broj mladih koji su sudjelovali.

Vjerujemo da ćemo uz Vašu pomoć za sljedeću godinu organizirati još više obrazovnih, ali i zabavnih događanja.

Obavještavamo Vas da će se 07. rujna 2024. održati skupština Udruge Škoj Vrnik, na kojoj će se odlučivati i o primanju novih članova.

Pozivamo Vas, ako imate želju biti dio Udruge da svoje zahtjeve predate prije skupštine. Zahtjev za učlanjenje možete naći OVDJE ili zatražite putem maila na adresu udruga.skojvrnik@gmail.com. Ispunjeni zahtjev treba vratiti na mail Udruge.

Zahtjev također možete zatražiti od Miroslava Foretića, Vedrana Šeparovića ili Marija Foretića te im ga ispunjenog predati.

Članarina je 50,00 € godišnje, a za mlađe od 18 god. 20,00 € godišnje.

Sugestije i prijedlozi aktivnosti u skladu sa programskim ciljevima su dobrodošle.

Predsjednik udruge: Miroslav Foretić

ŠKOJ VRNIK
Ulica 84 3a, 20260 Korčula
e-mail: udruga.skojvrnik@gmail.com
www.vrnik.com.hr, Facebook stranica: Udruga Škoj Vrnik
OIB: 29515780426
IBAN računa: HR97 2340 0091 1112 5706 1

> 31.07. SRIJEDA – turnir u „RUKOPOLU“ s početkom u 10:00h.

Prijava igrača je kod Valje do 30.07. Valja će složit turnir nakon prijava. Nagrada je pehar.
Za kraj dana u 20:30h u crkvi Gospe od Škoja Tea Marinović će nas počastiti s PREDAVANJEM O VRNIČKIM I KORČULANSKIM JEDRENJACIMA

01.08. ČETVRTAK – Potraga za blagom u 19:00h.

Početak potrage ispred kuće Ane i Tonka Fabris.
Za nagradu se dijele slatkiši

02.08. PETAK – crtanje po tijelu od 18:00h.

Događanje je ispred kuće Milana i Adriane. Svi su dobrodošli da sudjeluju, mali i veliki.
Poslije crtanja kupanje.

03.08.SUBOTA – početak događanja od 19:00h

Sportske igre na rivi: skakanje u vrećama, potezanje konopa
Sudjeluju svi mali i veliki.

OD 21:00h ZAJEDNIČKO DRUŽENJE UZ PJESMU I PLES

Služit će se:
Kuhane hrenovke i kobasice u pecivu i piće primjereno dobi.

Sva događanje se financiraju iz donacija i radom članova Udruge. Kutija za donacije bit će postavljena kraj mjesta za posluživanje.

Postavit ćemo par visokih stolova, a vi po običaju možete donijeti i svoje da vam bude ugodnije.
Ako je netko spreman može donijeti i svoje delicije da ih probaju i drugi.

Molili bi ako možete javit koliko vas planira doći na feštu zbog što bolje organizacije.

Želimo vam ugodno druženje i zabavu.

LP,
Miro

Ovaj prilog donosi zanimljive kadrove i priču o području oko otoka Korčule, a posebnu pažnju privlači Otok Vrnik – jedini naseljeni otok u arhipelagu. Iz videa se može naslutiti njegov miran šarm, bogatu kamenoklesarsku povijest i slikovite obale koje ga okružuju.

Zadana tema ove godine je Priče moga kraja. Srednja škola Petra Šegedina odlučila se prijaviti s projektom Zapisano u kamenu pod mentorstvom Glorije Petković, prof. i Ines Peručić Blitvić, prof. Ideja je bila potaknuta s dva glavna cilja.

Prvotno smo željeli odati počast starima Škojarima, klesarima i ljudima koji su mukotrpno radili u kâvama, koji su na Škoju teško živjeli, rano umirali… Drugi cilj bio je potaknuti mlade ljude da čuvaju kulturno – povijesnu baštinu i običaje te da ih prenesu na buduća pokoljenja.

Vrnik je danas poznat po svjetskim, slavnim osobama koje tamo ljetuju, no malo tko zna za njegovo pravo blago – „kamene“ priče. Sakupljanje tih priča predstavljalo je izazov jer ne postoji knjiga koja je posvećena vrničkim običajima i obradi kamena na Škoju. Uz trud učenika, koji su prikupljali priče svojih djedova i baka, uspjeli smo stvoriti knjižicu koja čuva te uspomene. U knjižici su priče vezane uz običaje Gospe od Škoja, škojarski govor, običaji vezani uz poklade, tehnike vađenja kamena, o sjećanjima na školu i njezinih 18 učiteljica i učitelja, o svjetskim građevinama koje su građene od vrničkog kamena, o 29 kâva, o jedinom telefonu na Škoju, o Vrničkim igrama, anegdote, riječi koje se više ne koriste, o zimi na Škoju…

Zajedno smo se s našim kazivačima smijali, ali i pustili pokoju suzu. Nije nam sve išlo baš glatko te je bilo dosta poteškoća na tom našem, istraživačkom putu. Mislili smo i odustati od projekta u trenutku kada je preminuo jedan od naših glavnih suradnika – gospodin Vlatko Kučija. Gospodin Kučija trebao nam je biti glavni kazivač i možda jedini koji je znao nešto o tradicionalnom škojarskom plesu Sirotici.

Nekoliko puta išli smo na Škoj i to po svim vremenskim (ne)prilikama, a imali smo i bliski susret s morskom pijavicom. Tamo smo snimali kadrove za naš video. Učenici su imali obilje materijala i nije bilo lako to sve posložiti u jednu smislenu cjelinu. Međutim, u tome su uspjeli što dokazuje drugo osvojeno mjesto na Festivalu izvrsnosti koje se održalo 23. travnja u Solinu. Konkurencija je bila izuzetno jaka. Prvo mjesto osvojila je Obrtnička škola iz Splita koja je za svoj projekt napravila Priče Hajduka.

U prepunoj dvorani Centra za kulturu Korčula, dana 10. svibnja, Škojarima i Korčulanima prezentirali smo naš projekt. Bilo je nadasve emotivno. Učenici su čitali priče, zatim smo pustili video, a mentorice su se na kraju zahvalile svima koji su nam pomogli i istaknule da je sve rađeno isključivo iz ljubavi prema rodnom kraju. Bilo je u publici onih koji su pustili suzu koja se negdje duboko krila u njima, a citiramo jednog starijeg Škojara koji je rekao „plaka san ko malo dite, jer su mi se vratila sjećanja na djetinjstvo“.

Projekt mislimo i dalje razvijati, stoga molimo sve one Škojare i prijatelje Škoja koji žele podijeliti svoja sjećanja na djetinjstvo provedeno na Škoju ili koji raspolažu s bilo kakvom informacijom o Sirotici i ostalim običajima da nam se obrate. Posebno nas zanima tradicionalni ples Sirotica o kojoj gotovo pa nitko ništa ne zna. Koraci su se zaboravili – glazba na harmonici također. Naša je želja da se ona obnovi i zapleše isto kao nekada prije 60-ak godina kada se zadnji put izvodila na balarini. Želimo da se spasi to kulturno blago i prenese na buduća pokoljenja!

Na kraju želimo zahvaliti svima koji su nam pomogli na ovom putu kao i našoj školi koja nam je pružila podršku. Ovaj projekt nije samo zapisan u kamenu, već i u našim srcima kao dragocjeno iskustvo zajedništva i istraživanja.

p.s. knjižica će biti dostupna u Gradskoj knjižnici Ivan Vidali Korčula.

Gloria Petković, prof.

Ines Peručić Blitvić, prof.

Zahtjev za pristupanjem udruzi možete preuzeti OVDJE te ga ispunjenog dostaviti poštom ili mailom (udruga.skojvrnik@gmail.com).

Godišnja članarina iznosi 50,00 eura, a za maloljetne osobe je 20,00 eura.

Pomozite nam da sakupimo sve one neispričane priče naših djedova i baki, majki i očeva, prijatelja, poznanika i nas samih koje su zauvijek ostale utisnute u palube trajekata kojima smo plovili.

Napišite nam što za Vas znači putovanje trajektom, kakvim ste svakodnevnim ili neobičnim događajima svjedočili, koja su Vaša najupečatljivija sjećanja na te plovidbe, jeste li upoznali neke ljude koje nikada niste zaboravili, je li Vam se dogodilo nešto čega ćete se uvijek sjećati.

Pošaljite nam svoje nezaboravne trenutke na pricestrajekta@hnk-split.hr do 1. veljače 2024. i postanite dio naše priče!

Početak u 10.30 sati

Prisutni: članovi Odbora otoka Vrnika te drugi mještani otoka

Sastanak otvara Vedran Šeparović. U daljnjem tijeku sastanka, nakon predstavljanja novih inicijativa te diskusije u kojoj su aktivno sudjelovali mnogi prisutni mještani dajući konstruktivne primjedbe i prijedloge, doneseni su sljedeći zaključci:

1. Mještani otoka Vrnika pohvaljuju rad Odbora te dosadašnje akcije koje su rezultirale popravkom rive, uređenjem plaže kod glavne rive te drugim poboljšanjima života na otoku. Podržan je nastavak rada Odbora. Nakon što su prisutni odali su počast minutom šutnje dosadašnjem predsjedniku Robertu Fabrisu prihvaćen je kao novi predsjednik Odbora Miro Foretić koji je u nastavku i vodio sastanak.
2. Radi nastavka dobrog rada, podržana je potreba da se Odbor proširi, ali i da svi dosadašnji članovi aktivno sudjeluju u njegovom radu, preuzimaju izvršenje zadataka, izlože mišljenje o predloženim aktivnostima ili predlažu nove aktivnosti koje će poboljšati život na Škoju. Članovi koji neće sudjelovati u radu odbora, brisati će se iz popisa članova.
3. Na prijedlog predsjedavajućeg donesena je odluka da se Odbor za otok Vrnik proširi tako da se uz dosadašnje članove uključe i sljedeći novi članovi:
   • Ivan Lozica
   • Adriana Popović
   • Vedran Tućan Kljaković
   • Marijo Foretić
   • Viktor Fabris
4. Podržana je inicijativa Odbora da se u suradnji s nadležnim tijelima lokalne uprave i samouprave osigura bolji pristup maloj rivi na Krmači, jer je postojeći klizav i neprikladan. Popravak treba izvesti tako da se napravi par stepenica i postavi rasvjeta. Jednako tako podržana je i inicijativa da se na velikoj rivi na Krmači, u Ždrilu, ishodi da se naprave još najmanje jedne stepenice, usječene u sadašnju rivu, te da se rasvjeta bolje izvede, npr. tako da se postojeći rasvjetni stup premjesti bliže rivi. Odobrava se prijedlog Odbora da se u pisanom obliku, oglašavanjem putem oglasne ploče na otoku, zamoli Vrničane da ne ostavljaju barke vezane za rivu tako da blokiraju pristup ostalima.
5. Mještani su također podržali i inicijative Odbora da se:
   • urgira kod nadležnih tijela da se izvede već predloženi popravak rive na istoku otoka, ispred kuće Mire Draganja;
   • izgradi desetak metara nove rive iza Zadnje preze u pravcu Bufala, na predjelu Poserin, za što već postoje temelji, radi preusmjeravanja posjetitelja koji dolaze svojim ili unajmljenim brodicama;
   • postavi dva nova rasvjetna mjesta na Vrniku, i to između kuća Tonka Fabrisa i Mirne Glasnović, te iza kuće Adriane Popović.
6. Svi okupljeni mještani jednoglasno su zaključili da na Vrniku tijekom ljetnih mjeseci postoji vrlo izražena opasnost od požara. Odbor se stoga ovlašćuje da poduzme korake radi smanjenja rizika i otklanjanja opasnosti, a posebno da se:
   • na otoku, posebno na njegovoj istočnoj strani, postavi nekoliko tabli koje upozoravaju da je zabranjeno paljenje vatre, bacanje opušaka, korištenja roštilja na otvorenom i sl.;
   • razgovara s DVD Korčula o planovima za zaštitu i gašenje požara, hidrantima, vatrogasnim prolazima i drugim potrebnim mjerama.
7. U raspravi je jednoglasno utvrđeno da je otok pod velikim pritiskom raznih posjetitelja koje dovode taxi brodice ili dolaze unajmljenim barkama. Taksisti i iznajmljivači barki redovito za svoje usluge i kružne ture ne osiguravaju za goste koji se iskrcaju na otoku nikakve sadržaje ni upute što dovodi do njihova lutanja, vezivanja barki na neprimjerenim mjestima i inače neurednog ponašanja. Stoga je donesen zaključak da se Odbor ovlasti da poduzme korake radi poboljšanja stanja, između ostaloga tako da se:
   • ispita može li se bolje regulirati dovoz turista na Vrnik, smanjiti broj tura koje goste bez pravila i vodstva iskrcavaju na otok, kao i osigurati njihovo bolje informiranje od strane organizatora prijevoza o otoku i njegovim resursima te o poželjnim pravilima ponašanja koja uvažavaju specifičnost Vrnika i ;
   • izradi nacrt pravila ponašanja za turiste i druge povremene posjetitelje otoka Vrnika koji bi se vidljivo oglasio na mjestu gdje ih se iskrcava, na hrvatskom i engleskom jeziku, a također se i objavio u obliku letka kojeg bi turistima stavljali na raspolaganje ovlašteni prijevoznici;
   • postave dodatne oznake kojima se jasno označava gdje se brodice posjetitelja ne mogu, a gdje mogu vezati.
8. Pohvaljen je novi način odvoza smeća, kao i rad Ivana Lozice čijom se zaslugom smeće redovito brodicom prevozi s otoka. Radi još bolje organizacije odvoza smeća prihvaćeni su sljedeći prijedlozi i inicijative:
   • da se sve sumještane obavijesti da ne odlažu smeće pored kanti, jer ga tijekom noći raznose životinje;
   • da se mještane obavijesti da, ako nema mjesta u kanti, smeće trebaju donijeti ujutro utorkom, četvrtkom i subotom, kad se ono odvozi na Krmaču;
   • da se na kantama istakne da su namijenjene za komunalni otpad, a ne za neku sortiranu vrstu otpada, npr. staklo i sl.;
   • da se postave dodatne vreće za plastične boce;
   • da se osigura da se postojeći aranžman u odvozu otpada nastavi, produženjem angažmana Ivana Lozice, kao i produženjem razdoblja odvoza izvan srpnja i kolovoza, najmanje na lipanj i rujan, a po mogućnosti i na svibanj i listopad.
9. Radi ispunjenja ovih zaključaka mještana otoka Vrnika, ovlašćuje se i zadužuje Odbor da bude u kontaktu s relevantnim jedinicama lokalne samouprave (Korčula, Lumbarda) i da u suradnji s njima unaprjeđuje odnose u cilju poboljšanja života na otoku.

Predsjednik Odbora pozvao je mještane nakon završetka sastanka na neformalno druženje u njegovoj kući.

Sastanak je završio u 11.30 sati

Zapisnik sastavili:
Valja Tučan Kljaković
Vedran Šeparović

Skinuti su postojeći rubni kameni, naliven je armiranobetonski temelj i zid u moru, vraćeni rubni kameni, napravljena AB nogostup sa ogradnim zidićem. Postavljene su kamene bitve.

Obnovljena je riva na istočnoj strani otoka. Gore je nalivena betonska ploča, zalivene su podmorske šupljine i nabačeno veliko kamenje za zaštitu od valova. Zaštita nabačajem nije bila dovoljna pa je more već odnijelo dio nasipa puta na spoju sa rivom. Hitno je potrebno pojačati nabačaj uz rivu prema jugu, betonom pojačati i poravnati betonom desetak metara za pristajanje manjih barki za iskrcaj. Još treba ugraditi anele za vez.

Radovi obavljeni u jesen 2021.g.

Nastavak obnove male rive

Postojeće stanje tog dijela rive je bilo u gorem stanju, rubni kameni su se otvarali i propadali tako da su valovi po plimi odnosili materijal a po jugu naplavljivali put i temelje kuća morem i kamenjem. U jesen je obnovljeno 50 m rive na isti način kao i prethodni dio.

Obalni suhozidi do zadnje preze

Suhozidi su bili znatno oštećeni, prevalili su se veći kameni u temeljima a površne kamene je odnijelo more. Tu su valovi odnosili materijal puta posebno kod zadnje preze a prijetila je opasnost da uskoro odnesu cijeli put. Zato je obnovljen suhozid, temeljni kameni i površni kameni ruba. Dio na udaru juga kod zadnje preze je ojačan betonom. Hitno je još potrebno podliti betonom kamene temelje predzadnje preze jer je more odnijelo temeljni materijal.

Put

Dugogodišnjom upotrebom put je ulegnut i neporozan te su nakon kiša nastajale dugotrajne lokve.

Poravnata su velika oštećenja na putu i području rive nastala kretanjem teške mehanizacije korištene pri gradnji male rive.

Put je cijelom oštećenom dužinom poravnat; nasut tucanikom i izvaljan valjkom.

Potrebna je pažnja prilikom buduće uporabe teške mehanizacije i eventualni popravak nakon završetka radova.

Put prema Bufalu

Probijen je široki put prema Bufalu, do podmorskog zida, u svrhu buduće gradnje južne rive za pristajanje barki u nevolji kad puše jaka tramuntana ili jaki maeštral. Put je bagerom i pikamerom probijen i nasut ugrubo, tek za prolaz mehanizacije ali se može prolaziti. Dio je nasut tucanikom.

Riva jug za pristajanje kod jake tramuntane i maeštrala

Planirana je gradnja tijekom 2021.g. nad postojećim podmorskim zidom ali je obustavljena do ishođenja potrebnih dozvola. Skica i opis projektnog zadatka je dostavljena gradonačelnici odnosno odjelu za građevinarstvo Grada. Čekaju se daljnji postupci.

Ostali radovi prema Planu

Gradonačelnici je dostavljen Plan radova za 2022.g. iz srednjoročnog Plana.

U Korčuli, 5.2.2022.g sastavio Robert Fabris

Fotografije: Robert Fabris i Marijo Foretić

Zahvaljujući jugu i morskim strujama, pijesak je gotovo nestao, što je pogotovo vidljivo kada je velika oseka.

Ovu panoramsku fotografiju jutros je snimio Miljenko Marukić Miljac.

Na inicijativu mještana otoka Vrnika obavještavamo mještane s prebivalištem (stalnim ili privremenim) na otoku Vrniku da će se Zbor mještana Vrnika održati u petak, 20.08.2021. u 12:30 sati na Pjaci ispred crkve Gospe od Škoja uz prisustvo Gradonačelnice Grada Korčule i predsjednika Vijeća Gradskog Kotara Stari grad !

Predloženi dnevni red Zbora mještana otoka Vrnika:

• Komunalna infrastruktura Vrnika po Planu
• Izbor članova odbora za Vrnik
• Osnivanje Udruge mještana Vrnika

S poštovanjem,
Vijeće Gradskog kotara Stari grad

Dolazimo do petrara (kućica za obradu kamena), kada iznad nas proleti ogromna smeđa ptica gonjena od strane tri nasrtljiva galeba. Zakrenula je u desno i od petrara je nismo više vidjeli. Potrčali smo vidjeti što se događa, tri galeba kruže iznad ptice u moru. Poprilično povelika ptica, al nagovještaj paperja na glavi mi je ukazao da bi se moglo raditi o tek mladoj sovi. Nekako cijelu dramu gledamo par stotinki i na moje “beba sova ne zna plivati” kreće akcija spašavanja. Nisam ni dovršila rečenicu, šestorica šestaša su već bili u moru. Koja brzina, koja akcija uz povike “Moramo je SPASITI!” Iskreno bilo me je strah da se sovica ne počne braniti, tako da se derem sa obale da je okruže al na sigurnoj udaljenosti od ptice i polako tiskaju prema obali. Bilo je i kurenta koji nam nije išao u korist. Jedan od spasitelja je pronašao štap i lagano je gurkao prema obali. Sova se teškim (sad već natopljenim perjem) zamasima krila otisnula par puta, a djeca viču iz mora da je počela tonuti. Valjalo je požuriti akciju, nastavljam izvikivati upute. Napokon došli smo do obale. Sovica je izašla na grižu al i dalje je bila pola u moru. Iscrpljena i pothlađena, velikih narančastih očiju gledala je u svoje spasitelje.

Sad kreće drugi dio spašavanja – zovem Miljca (Miljenko Marukić – birdman-a) s pitanjem što sada uraditi. Preko telefona Miljac na moje ‘beba sovica je u moru’ odgovara da je izvadim iz mora i stavim u kutiju i u hlad, dokle on dođe. (Miljac tom trenutku misli da se radi o malom bukoču cca 10cm, a ispred mene je ptica veličine purana).

Čuvši svu dreku dolazi Jelena, jocker zovi, rukavice, ručnike i kutiju donosi na moju molbu.

Valja ptičurinu izvaditi iz mora, navlačim rukavice na ruke a znoj polagano klizi niz čelo. Sović od pola metra zlokobno klikće, a ni panđe mu nisu male. Bacam ručnik preko sovine glave, hvatam je lagano za trup i polažem je u kutiju.

Idemo u hlad, opće oduševljenje i radost je u zraku. Spasili smo je!

Dolazi Miljac, donosi joj spizu i cijeli razred sudjeluje u hranjenju sovice sirovim komadima puretine. Miljenko Marukić nam drži predavanje o sovi ušari. Ovo je tek izlegnuto iz jajeta, mlada sovica nesigurna u letu, galebovi su je napali radi teritorija. Radi se o zaštićenoj vrsti. Nakon hranjenja, šestaši mladoj sovici daju ime Munja . Miljac nosi pticu na oporavak, a mi nastavljamo sa programom izleta. Uzbuđenju nije bilo kraja, sastavak s perom i tintom pišu sada.

Na kraju dana, pošto se Miljac konzultirao sa onima koji rade sa pticama, valjalo je vratiti mladu sovicu doma (na Vrnik). Što smo učinili. Sova ušara nazvana Munja, sad je u svome gnijezdu.

Sretan kraj javljam razrednici šestaša Milki Skokandić.

U akciji spašavanja sove ušare sudjelovali su:

šestaši osnovne škole Ante Curać Pinjac iz Žrnova s razrednicom Milka Skokandić

Tim superheroja u moru moram poimenice nabrojati:

• Ivan Curać (Iko)
• Ivan Curać(Anđelko)
• Andro Biliš (Čegrčalo)
• Petar Skokandić
• Nikola Farac Puc

Najbolja ste ekipa i veliko vam hvala.

Zahvaljujem se Jelena Đivanović (prijevoz i oprema), te se od srca zahvaljujem Miljenku Marukiću – Miljac (na brzoj intervenciji i brizi za sovicu).

Hvala personalu restorana Vrnik Arts Club-u na ručku, akcija Dobro se dobrom vraća.

Dogodilo se 16.lipnja.2021. godine Gospodnje.

Iz knjige:

Sova ušara – najveća europska sova

S dužinom tijela oko 70 cm, rasponom krila 160 – 190 cm, a težinom od 2-4 kg, ušara je najveća europska sova. Na glavi su joj istaknuti pernati čuperci nalik ušima, i od tuda joj i ime – ušara. Posebno ih izduži kad se glasa ili kad je uznemirena, a ne vide se jedino u letu. Kao i u ostalih sova, pernato ruho je gusto i pahuljasto što dodatno povećava njenu zaista krupnu građu i veliku glavu. Perje joj je tople smeđe boje, prsa su isprugana širokom prugama, “lice” je tamno i na njemu su osobito istaknute velike narančaste oči. Bojom je prilagođena da se tijekom dana „stopi“ s krošnjom stabala, posebice kakvog bora. (Izvor: Sove gnjezdarice u Hrvatskoj, Vesna Tutiš)

Tekst i foto: Sunčana Žaknić

U katalogu izložbe stoji da je prepoznat i kao slikar ‘one druge’, nereprezentativne, siromašne i čemerne Dalmacije, u kojoj nema reprezentativnih panorama ni ladanjske komponente”, odnosno, “to su mikrovizure srednje ili južne Dalmacije, neotkrivena mala, najčešće otočna mjesta poput Šipana, Koločepa, Pučišća, Supetra, VRNIKA, Šolte i dr.”

Evo nekoliko Škojarima, sa starih fotografija poznatih vizura Vrnika: vrničkog kamenoloma i starih petrala…

Tekst: Dubravka Belas

Djelo se sastoji iz tri djela. Prvi dio je ljetopis o jedrenjacima građenim u Korčuli, u vlasnosti Korčulana i s njim povezanim drugim pomorskim djelatnostima i mijenama korčulanskog pomorstva. Stječe se uvid u višestoljetnu snagu i važnost pomorstva otoka Korčule.

Drugi dio prikazuje korčulanske patrune, časnike i kapetane-zapovjednike jedrenjaka također od 13. do 19. stoljeća, koji su jedrili pod zastavom mletačkog sv. Marka, dubrovačkog sv. Vlahe, zatim zastavama Anžuvinaca, Francuza, Habsburške Monarhije, Austrijsko -Ugarske Monarhije i Ruskog Carstva. Navedeno je preko 450 imena, jedrenjaci na kojima su plovili i njihova pomorsko-trgovačka djelatnost.

U trećem dijelu opisan je život i plovidba kapetana duge plovidbe Antuna Marinovića, korčulanskog zapovjednika druge polovice 19. stoljeća iz obiteljske pismohrane Marinović, čiji život oslikava sudbinu većine kapetana toga doba na jedrenjacima duge plovidbe.

Djelo nije samo usmjereno na za znanstvenu već i za širu javnost i time se uklapa u sustav popularizacije znanosti koja je vrlo važna.

Djelo je rađeno ustaljenom metodologijom za stručno-znanstveni rad i svih bibliografskim normama. Nastalo je većim dijelom na izvornoj građi i manje na publiciranoj literaturi. Ovdje se prvi put nudi pregledno djelo na razini ukupne povijesti korčulanskog brodarstva kroz povijesnu prizmu i ukazuje na važnost pomorske povijesti hrvatskog jadranskog prostora.

Bogata slikovna građa sa prikazima brodova, luka, portolana, zemljovida, planova luka, osoba i isprava obogatila je monografiju i pridonijelo čitljivosti djela.

Potreban je neprekidni rad na osvjetljavanju vlastite maritimne povijesti da bismo bili svjesni svoje kulturne baštine i time brinuli na njenom očuvanju. Trebamo svijetu pokazati našu pomorsku baštinu koja je temelj naše samobitnosti od dolaska na obale Jadranskog mora.

Izdavač djela je Književni krug Split, a recenzenti su dr. Mithad Kozličić i dr. Mateo Bratanić .

Tiskanje su financijski pomogli Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Split.

Naše obalne biljke halofiti kamenjara, čudesna moć makije i šume, školjke, obala i škoji, jednostavno su RAJ na zemlji…

U korčulansom statutu redakcija iz 1214.g.:

Odredba o travarstvu – Da herbaria

“Ognjen će se spaliti žena ili muškarac, koji se budu bavili travarstvom, ili vradžbinama, uslijed bi ljudi umrli, ili izgubili osjetila ili udove, ukoliko bi se to moglo utvrditi s dva vjerodostojna svjedoka. Ako od toga ne bi umrli, ili izgubili osjetila ili udove, vijeće će odrediti, što će se uraditi, dok će se u slučaju bijega imanje konfiscirati”

Sunčana Žaknić